Voće

Može Li Vitamin E Spasiti Svoje Imunološke Stanice?

Kada je vaše tijelo je u okviru oksidativnog stresa, vaš imunološki sustav dobiva slabiji.Izloženost UV zračenja, onečišćenja zraka, pušenje i pijenje alkohola su svi poznati da uzrokuju oksidativni stres i oslobađanje slobodnih radikala.

Po prvi put, istraživači su pokazali da su veće doze vitamina E može ublažiti stres na imunološke stanice.

Kad god virus ili drugi uzročnik ulazi u naše tijelo, određenu klasu imunoloških stanica-T stanice-skok u akciju, brzo rastućim.

Jedna potklasa tih stanica, CD8 + T-stanice, uklanjanje virusa ubijanje stanica je inficirane.Druge T stanice, poznat kao CD4 + T-stanica, koordiniraju imuni odgovor na sve vrste patogena. To su generali u vojsci imunološkog sustava.

No, tjedan dana može proći prije ove T stanice počnu uzimati svoj danak na virus, jer se u ranim fazama infekcije premalo T stanice su u stanju prepoznati određeni uzročnik.

Samo jednom su imali “neprijateljske kontakt” to ti malo “izviđačke” stanice počnu dijeliti, tvoreći “klonove” od sebe. Sa stanice dijeljenjem svakih osam do dvanaest sati, to traje nekoliko dana okupiti Strike Force stanica u stotinama tisuća: dovoljno da svlada infekciju.

Međutim, to imuni odgovor ne radi ako je značajna oksidativni stres oštećenja T stanice i lišavajući tijelo alate da treba da ih popraviti, prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Experimental Medicine .

Ako su imunološke stanice nemaju popravak enzim Gpx4 (ili je neispravan), T stanice odumiru jer podijeliti, što znači da imunološki sustav ne može eliminirati uzročnika i infekcija postane kronična. To je enzim odgovoran za popravak oksidativnog oštećenja stanične membrane.

VITAMIN E ZA SPAŠAVANJE

Prilikom ispitivanja miševi čiji imunološki stanice nedostajalo popravak enzim, istraživači pod vodstvom Manfred Kopf, profesor na Institutu za molekularnu zdravstva ETH Zurich, uspjeli spasiti imunociti stanične smrti miješanjem visoku dozu vitamina E u životinjama ‘ hrana.

To je bilo dovoljno antioksidansa u zaštiti T stanica ‘stanične membrane od oštećenja, tako da oni mogu umnožiti i uspješno odbijati virusnu infekciju. Na 500 miligrama po kilogramu mišjeg hrane, ta količina vitamina E je deset puta veća nego što je prisutan u standardiziranom normalnom hranom.

Istraživači su pokazali to na način mišjem modelu na životinjama u kojima gen Gpx4 može biti deaktivirani ili stanično posebno ili u odabranom trenutku. Ovi miševi su razvili istraživači na Helmholtz Zentrum München. ETH znanstvenici tada promijenio miša liniju, tako da je gen Gpx4 bio neaktivan samo u T-stanica ili nekim fagocita.

MOŽE LI VITAMIN U TABLETAMA POMOĆI?

“Korist od vitaminskih tableta je kontroverzna tema”, kaže Kopf. Uz malo znanstvenih dokaza još što jak razlog za vitaminskih dodataka, osjetio je njihovo istraživanje je sve zanimljivije, jer se pokazalo učinkovitost vitamina E.

“Naš rad pokazuje da čak i genetski defekt u većem dijelu stanici u antioksidativnog strojeva može se nadoknaditi isporuku visoke doze vitamina E. To je novi i iznenađujući.”

Kopf smatra Znakovito je da imunološke stanice doživjeti istu vrstu smrti kao određene vrste stanica raka, kada tretirana s citostaticima droge, te suci tu činjenicu da su od znanstvene vrijednosti. Poznat kao ferroptosis, ova vrsta programirane smrti stanica prvi put je opisan u znanstvene publikacije u 2012. godini.

“Mi smo prvi koji pokazuju da je oksidativni stres uzrokuje stanice imunološkog sustava kako bi doživjeti istu vrstu smrti kao stanica raka”, kaže on.

Što Kopf još nije siguran u ono što utjecaj rezultati njihove studije će imati na ljudsko zdravlje.On smatra da su ljudi s normalnom razinom zdravlja i uravnotežene prehrane ne treba vitaminskih dodataka. No, dodatak vitamina E i drugih antioksidanata liposolubilnih dobro moglo imati smisla u slučaju oksidativnog stresa, koji se može pojaviti u svakodnevnim situacijama, kao što su infekcije ili izlaganja UV svjetlu.

Pacijenti s određenim neurodegenerativnih bolesti ili dijabetes pate masivni oksidativni stres, te u tim slučajevima antioksidansi mogu biti vrijedan dodatak njihovom liječenju. Kako visoka doza bi trebala biti nešto Kopf ne može reći na temelju rezultata ovog istraživanja. To nije nešto što analizirati, s obzirom da je istraživanje provedeno je pomoću modela miša.

Mono Dijeta

Uspiješ li uvijek jesti samo jednu vrstu hrane po obroku, brže ćeš se nasititi i biti vitak: na primjer samo trešnje, samo jagode, samo jabuke, samo kruške itd. 50 posto miješane hrane znači upola goru probavu. Unutra i van mora se odvijati blago – bez pomoćnih sredstava i naprezanja, te bez pritiskivanja na želudac i trbuh. Čovjek je po svojim urođenim osobinama ljubitelj slastica, otuda neumjerena, često gotovo ovisnička težnja za slatkim, koja se osobito očituje u djece. Slatko, ukusno voće, a zimi sušeno voće, mogu potpuno zadovoljiti tu želju. Izolirani su šećeri i brašna – otimači vitamina.

Voće je najveći izvor energije koja s minimalnim gubicima pri probavi odmah prelazi u krv i time u stanice. Voće važi kao jedina živežna namirnica koja nikada nije štetna (voće: iskoristivost 90 posto, gubitak deset posto; povrće: iskoristivost 70 posto gubitak 30 posto; meso: iskoristivost samo 30 posto, a gubitak čak 70 posto!). Meso je dakle otimač energije. Ono što misliš da osjećaš kao “snagu” nije ništa drugo nego “poticaj” što ga uzrokuju otrovi kao što su kava, čaj, duhan ili kokain. Oni Ti međutim oduzimaju energiju!

Dr. med. Jackson, autor knjige “Ne biti više nikada bolestan” koji je s 49 godina jedva svladavao tri stube do svoje ordinacije, ali je tek s 93 godine smrtno stradao pri klizanju, mislio je ovako o voću: “Svježe je voće najbolji stvaratelj baze što ga znamo, i ima snagu ubijati bakterije truljenja (iz pojedinih životinjskih proizvoda), kiselkasto voće više od slatkog. Svježe voće spada medu naše najvažnije i najbolje prehrambene namirnice i mora bili glavni sastavni dio čitavog obroka1.” Uvijek raspoloživa jabuka čisti na primjer zube, želudac i crijeva od štetnih nametnika i oslobađa Te opasnog sala!

Kruška (Pyrus communis)

Kruške pripadaju porodici ruža i srodne su jabukama i dunjama. Postoji oko hiljadu sorti, različitih po veličini, obliku, boji, ukusu. Istorija planskog uzgoja krušaka je veoma duga. Najpre su se uzgajale u južnim krajevima centralne Azije odakle su se širile po celom svetu. Ove sočne, slatke i ukusne plodove Homer je u Odiseji prozvao “dar bogova”, a dvor Luja XIV smatrao ih je simbolom luksuza. Danas su najveći prouzvođači krušaka Kina, Rusija i Italija.

Kruške se, kao i jabuke, najčešće konzumiraju sveže, ali se mogu koristiti i za pripremu kolača, cediti u sokove, a kuvane kruške izvrsno idu i uz slana jela, kao prilog mesu, posebno od divljači i patke, ali i uz dinstana jela od teletine. Mogu se konzervirati sa šećerom, u obliku kompota i džema, ili sa sirćetom, uz dodatak semenki gorušice i rena.

Energetska vrednost 100 g sveže kruške iznosi 58 kalorija. Od minerala u kruškama se nalaze kalcijum, gvožđe, magnezijum, fosfor, cink, bakar, mangan i fluorid.Bogate su vitaminima C, B6, i K, tiaminom, riboflavinom, niacinom i pantotenskom kiselinom. Bogate su dijetnim vlaknima i fitosterolom.

Kruške su dobar izvor dijetnih vlakana koja pozitivno djeluju na zdravlje probavnog i kardiovaskularnog sistema. Sadržaj antioksidanata u kruškama pomaže u zaštiti od štetnog delovanja slobodnih radikala, čime se jača imunološki sistem. U današnje vreme, kada su alergije vrlo rasprostranjene, dobro je znati da su kruške hipoalergena hrana. Stručnjaci naročito preporučuju da se prilikom uvođenja voća u prehranu male dece prvo daju kruške. Kruške su se pokazale delotvornim kod snižavanja krvnog pritiska i smanjuja rizika od pojave moždanog udara. Sok od kruške je odličan izvor energije zahvaljujući prirodnom voćnom šećeru fruktozi i levulozi, pa je prikladan i za dijabetičare. Zahvaljujući svom osvežavajućem delovanju, sok od kruške može olakšati i groznicu. Osim toga kruške sadrže i neke sastojke koji ublažavaju razna upalna stanja.

Jabuka (Malus Pumila)

Domaća jabuka (Malus domestica Borkh.) je verovatno hibridnog porekla, a nastala je u centralnim delovima Azije. Njoj najsrodnija vrsta, Malus sieversii, još uvek se može naći na planinama Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i nekim delovima Kine, na visinama između 1200 i 1800 m n.v. Verovatno su trgovački karavani doprineli rasprostiranju jabuke van domovine. Postoje arheološki primerci jabuka iz Anadolije koji su stari nekih 8500 godina, mada se još uvek sa sigurnošću ne može govoriti otkuda tu jabuke i da li su ih ljudi uzgajali. Prvi podaci o kultivaciji jabuke potiču iz Mesopotamije u drugom milenijumu p.n.e. Kada je Aleksandar Makedonski zavladao Persijom (oko 300. godine p.n.e.) uzgoj jabuke se proširio kroz grčki (helenski) svet. Teofrast je razlikovao slatku domaću i kiselkaste divlje vrste jabuke. Razvojem Rimskog carstva razvilo se i voćarstvo, a domaća jabuka se proširila ka zapadnoj i severnoj Evropi. Širenjem areala domaća jabuka dolazi u kontakt sa divljim vrstama roda Malus, pa dolazi do stvaranja različitih hibrida. Takođe je jako brzo zamenila u ishrani divlje vrste, tako da su one najpre potisnute a zatim verovatno i iščezle, što verovatno znači da jabuke koje su jeli Kelti, Franci, Gali i Stari Sloveni više ne postoje na planeti. Od XIII veka jabuke se uzgajaju širom Evrope. Tokom XVI i XVII veka kolonisti prenose jabuku u Ameriku, a kasnije i u Južnu Afriku. Krajem XVIII veka počinje uzgoj jabuke i u Australiji i na Tasmaniji.

U ishrani se najčešće koristi sveža, ali je veoma često sastojak različitih poslastica. Međutim, jabuka se ne koristi samo za pripremu slatkih jela. Često je i sastojak različitih, veoma ukusnih salata od povrća, ali i priloga uz različite vrste mesa, naročito divljači.

Jabuka je prava mala riznica sastojaka korisnih za ljudski organizam. Bogata je vodom, ugljenim hidratima, dijetalnim vlaknima, visokim sadržajem vitamina C i neznatno manjim sadržajem vitaminima A, E, B1, B2, B6 i beta-karotena. Sadrži i minerale – znatnu količinu kalijuma, zatim kalcijumum, fosfor, magnezijum i gvožđe.

Zahvaljujući velikom sadržaju ugljenih hidrata, posebno fruktozi i glukozi, jabuka snabdeva organizam energijom i sprečava umor i gubitak koncentracije. Iako je drugo voće mnogo bogatije vitaminom C, zahvaljujući kombinaciji i odnosu sastojaka u jabuci ona jača imunološki sistem i vrlo je delotvorna u borbi protiv virusa, bakterija i razornog uticaja slobodnih radikala. Takođe smanjuje rizik pojave karcinoma debelog creva, a zahvaljujući karotinu štiti od uticaja štetnih UV-zraka. Zahvaljujući sadržaju pektina i celuloze reguliše probavu i stabilizuje crijevnu floru. Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvotok, sprječava nakupljanje štetnih materija u krvi, snižava povišeni holesterol u krvi i sprečava začepljenje krvnih sudova, smanjujući tako rizik za pojavu tromboze i ateroskleroze. Zahvaljujući kalijumu stimuliše izlučivanje suvišne tečnosti iz organizma, pa se zato preporučuje i kod redukcionih dijeta. Kako je bogata vlaknima koja bubre u želucu stvara osjećaj sitosti i smanjuju apetit. Pozitivno utiče i na funkciju bubrega, jetre i žuči. Zahvaljujući kalcijuu i fosforu pozitivno deluje na izgradnju kostiju i zuba, a kako je bogata i fluorom sprečava karijes i jača i štiti desni i usnu floru. Polaganim žvakanjem jabuke čiste se zubi i uništavaju štetne bakterije u usnoj duplji.

Zahvaljujući visokom sadržaju ugljenih hidrata, jabuka snabdeva organizam energijom i sprečava umor i gubitak koncentracije. Kako sadrži i do 90% vode i nimalo masnoća, uspešno gasi žeđ i osvežava posle napornih treninga. Zahvaljujući serotoninu u podizanju raspoloženja uspešnija čak i od štanglice čokolade. Osim toga smiruje i ublažava neurozu i razdražljivost i dobrodošla je kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje.

Najbolji izvori nutrijenata u zimskim mjesecima

Top 7 namirnica za zdravu zimu bez bolesti

Zima je godišnje doba u kojem trebamo osobitu pažnju posvetiti načinu na koji se hranimo da bismo održali dobro zdravlje.

Zbog vanjskih niskih temperatura skloni smo uljuljkati se u udobnost vlastitog doma i provoditi slobodno vrijeme ispred televizora ili računala.

Manje se krećemo i skloniji smo povećanom konzumiranju hrane pa nerijetko dobijemo i par kilograma viška.

U vrijeme ostalih godišnjih doba na raspolaganju nam je sezonsko voće i povrće te je sasvim prirodna njihova priprema i konzumiranje, osobito ako imamo vlastiti povrtnjak.

U zimskim mjesecima situacija je manje povoljnija, voće i povrće nam nisu nadohvat ruke. Naši obroci su često siromašniji vrijednim nutrijentima.

Upravo to može biti prijetnja zdravlju našeg organizma, njegovoj snazi i formi.

Evo u kojim ćete namirnicama pronaći najviše potrebnih nutrijenata.

naranče (vitamini A, C, folna kiselina, minerali kalcij, kalij, dijetalna vlakna)
cjelovite žitarice (vitamini B1, B2, B6, D, minerali kalij, magnezij)
batat (vitamini A, C, B5, B6, mangan)
grah (odličan izvor proteina, dijetalnih vlakana, željeza, magnezija, vitamina B)
tamna čokolada (antioksidansi, magnezij, kalcij, željezo, cink, mangan)
bundeva i njezine sjemenke (vitamini A, C i E, željezo, mangan, kalcij, cink, zeaksantin)
orašasto voće (bogato proteinima, dijetalnim vlaknima, zdravim mastima, kalcijem, željezom, vitaminom E, cinkom, magnezijem)

Vitamin A je odličan antioksidans i snažna pomoć u jačanju imuniteta, što je posebno važno u zimskom periodu.

Zimi možete dobiti dovoljno vitamina A konzumirajući naranče, bundeve, mrkvu, kelj i mliječne proizvode, posebice maslac.

Vitamin B1 zadužen je za koordinaciju živaca i mišića, jača imunitet, pozitivno djeluje protiv stresa i depresije. Od velike važnosti je za zdravlje kose, kože, jetre i očiju.

Odlični izvori vitamina B1 su cjelovite žitarice, sjemenke suncokreta, mahunarke, sušeni grašak, kelj, riža.

Vitamin B2 kao i B1 odgovoran je za odražavanje zdravlja kože, kose, noktiju, očiju i jetre. Ovaj vitamin jača imunitet, pozitivno djeluje na metabolizam, a njegova najvažnija uloga je održavanje vitalnosti organizma.

Najveća koncentracija ovoga vitamina u organizmu je u jetri, bubrezima i srcu.

Vitamin B2 unosimo konzumirajući cjelovite žitarice, soju, jogurt, bademe, tempeh i špinat.

Vitamin B6 poznat je i kao vitamin raspoloženja jer ima pozitivan učinak na nervozu i depresiju. Potiče metabolizam, štiti srce, čisti krv i smanjuje simptome PMS-a.

Nalazimo ga u žitaricama, krumpiru, batatu, grahu, orašastim plodovima te u bananama i šljivama.

Vitamin B12 se brine o zdravlju našeg živčanog sustava i srca. Ovaj vitamin nas štiti od moždanog udara i smanjuje visoki krvni tlak.

Neka istraživanja pokazuju da pomaže u borbi protiv raka dojke, pluća, prostate i debelog crijeva. Važnu ulogu ima u procesu pretvorbe ugljikohidrata u glukozu, odnosno u proizvodnji energije.

Veganska prehrana je nešto siromašnija ovim vitaminom. Može ga se naći u nekim algama te u sojinom mlijeku, a s obzirom na to da je njegova najveća koncentracija u mlijeku i mliječnim proizvodima, veganima se preporučuju dodaci prehrani da bi nadoknadili vitamin B12 u organizmu.

Vitamin C ima važnu ulogu u jačanju imuniteta i vrlo dobar je saveznik našem organizmu u obrani od mnogih bolesti.

Njegovo pomanjkanje može uzrokovati mnoga neugodna stanja kao što su umor, želučane smetnje, crijevni poremećaj, ali i neke teže bolesti kao što su skorbut, bolesti srca i krvnih žila, ateroskleroza.

Najprisutniji je u svježem voću (limun, naranča, ananas, grejp, kiwi) i u povrću – kelju, paprici, brokuli, krumpiru kao i u većini zelenog lisnatog povrća.

Prilikom obrade i pripreme hrane potrebno je pripaziti jer se ovaj vitamin uništava predugom termičkom obradom hrane.

Čak i pri samom dugotrajnijem namakanju namirnica u vodi, dolazi do njegovog znatnog gubitka.

Vitamin D snažno djeluje u prevenciji i liječenju mnogih oboljenja kao što su dijabetes, astma, psorijaza, mišićne i bubrežne bolesti, autoimune bolesti.

Ublažava depresiju, jača imunitet i pomaže u prevenciji gripe i prehlade.

Najvažniji izvor ovoga vitamina je sunčeva svjetlost.

Putem hrane možete ga unijeti konzumacijom cjelovitih žitarica, gljiva i sojinih proizvoda.

Vitamin E je snažan antioksidans koji štiti stanične membrane. Koristi se u liječenju dijabetesa, visokog kolesterola, osteoartritisa i ateroskleroze.

Prisutan je u kiviju, avokadu i orašastim plodovima kao što su lješnjaci, orasi, bademi.

Nalazimo ga i u rajčicama, batatu te u zelenom lisnatom povrću, u suncokretovom ulju i ulju pšeničnih klica.

Vitamin K je neophodan za izgradnju tkiva i kostiju. Odlična je pomoć u prevenciji srčanih oboljenja. Sprječava stvaranje krvnih ugrušaka

U organizam ga unosimo konzumirajući kupus, karfiol, zeleno lisnato povrće, peršin, grašak, soju, jogurt i alge.

Cink je mineral koji se brine za očuvanje imunološkog sustava. Pomaže jetri u eliminaciji otrovnih tvari iz organizma i pozitivno utječe na koncentraciju i pamćenje.

Ovim mineralom obiluju sezam, mahunarke, grašak, bučine sjemenke, češnjak, kvinoja.

Kalcij je svima poznat prijatelj kostiju i zubi.

Unijet ćete ga u organizam konzumirajući sezam, bademe, mliječne proizvode, kelj, špinat, naranče, kikiriki, grah i tofu.

Kalij je izuzetno važan za organizam. Zaslužan je za ispravan rad svih tjelesnih stanica kao i za pH ravnotežu organizma.

Pomaže u razgradnji ugljikohidrata, regulira krvni tlak i rad srca. Nalazimo ga u cikli, kelju, cvjetači, špinatu, mahunama, grahu, krumpiru, bananama, limunu, naranči i grejpfrutu. Također je prisutan u integralnim žitaricama i gljivama.
Jod pospješuje metabolizam te se brine o zdravlju kose, kože, noktiju i zuba.

Osim jodirane soli neki od izvora ovoga minerala su mlijeko, alge, češnjak, soja, krumpir i grah.
Magnezij je prisutan u svim našim organima, osobito u kostima, zubima, mišićima, srcu i mozgu.

Odličan je detoksikator, pomaže u regulaciji srčanog ritma te potiče rad crijeva.

Magnezij još nazivaju i mineralom koji opušta jer vrlo pozitivno djeluje na relaksaciju napetih mišića, tkiva, krvnih žila i živčanog sustava, što rezultira osjećajem olakšanja i opuštenosti.

Ovaj mineral prisutan je u cjelovitim žitaricama, orašastom voću, sjemenkama, tamnoj čokoladi, bananama, mahunarkama i zelenom lisnatom povrću.

Natrij je najprisutniji u tjelesnim tekućinama organizma. Jedna od najvažnijih funkcija ovoga minerala je regulacija vode u stanicama.

Natrij pomaže u normalizaciji krvnog tlaka, sudjeluje u eliminaciji ugljičnog dioksida iz organizma i pomaže u održavanju optimalne pH vrijednosti.

Osim što ga unosimo u organizam putem kuhinjske soli, ovaj mineral dobivamo i konzumacijompšenice i pšeničnih klica, mrkve, karfiola, celera, špinata, oraha.

Željezo je mineral neophodan za zdravlje organizma. Veliku ulogu ima u stvaranju crvenih krvnih stanica čija je zadaća prijenos kisika i hranjivih tvari po tijelu.

Ima važnu ulogu u procesima staničnog disanja, pospješuje ispravno funkcioniranje mišića i ostalih organa, jača organizam i smanjuje umor, iscrpljenost i malaksalost.

Neke od namirnica bogate željezom su zobene pahuljice, grah, špinat, grašak, šparoge, sušeno voće i tamna čokolada.

Zašto obratiti posebnu pažnju na prehranu tijekom zime?

Za razliku od ostalih godišnjih doba, zima je period mirovanja i oslabljenog kretanja, što uvelike utječe na mnoge procese u organizmu pa tako i na metabolizam, a usporeni metabolizam jedan je od uzročnika nakupljanja neželjenih kilograma.
Zima je razdoblje kada konzumiramo više konzervirane, teže i kaloričnije hrane a manje voća, povrća i svježih namirnica, što također može dovesti do prekomjerne tjelesne težine
U zimskim mjesecima povećan je unos hrane sa smanjenim udjelom vitamina i minerala neophodnih našem organizmu, što ima negativne posljedice na imunitet i cjelokupno zdravlje.
Nedostatak vitamina može uzrokovati umor, slabost, nedostatak energije ali i neka teža stanja opasna za naše zdravlje.
U hladnim zimskim danima malo vremena provodimo na svježem zraku, a boravak u zatvorenim toplim i suhim prostorijama rezultira oslabljenim imunitetom te smo podložniji raznim bakterijskim i virusnim upalama.

Svo voće na jednom mesto

PDF ekstrat o voću.
Sve na jednom mestu.

Odlučila je da 12 dana jede samo banane. Ovo su rezultati njenog eksperimenta

Julija Tarbat nutricionista i motivacioni trener odlučila je da tokom 12 dana jede isključivo banane kako bi detoksikovala ceo organizam.

Kako kaže, banane su same po sebi jako kvalitetno voće, koje iako je kalorično, sadrži I fruktozu, saharozu i glukozu, ali i vlakna, a upravo ova kombinacija čini da osećaj sitosti dugo traje. Prvo što je primetila bilo je veliko olakšanje u stomaku i „tiho” varenje.

Imala sam osećaj da uopšte nemam stomak, jer su creva tako mirno radila. Takođe sam primetala da sam mnogo opuštenija, nisam osećala nikakav stres što je bilo veoma opuštajuće. Bila sam pozitivnija i kreativnija – kaže Julija.

Prema njenim rečima, pored brojnih blagodeti, primetila je i da je mnogo bolje koncentrisanja i da ima oštriji fokus.

Po prvi put u životu jedan dan mi je bio dovoljan da završim sve svoje obaveze. Nisam bila napeta i mogla sam da se fokusiram na bilo koji zadatak – govori Julija kojoj se u ovom eksperimentu pridružio i njen suprug Pol.

Pol i Julija inače su vegani, pa im ova dijeta nije teško pala, a kako imaju i svoju farmu na kojoj uzagajaju voće i povrće, što im olakšava pripremu obroka.

Pre promene režima ishrane, Julija je patila od povišenog šećera u krvi, digestivnih problema, kandide, depresije i hormonskog disbalansa, a dugi niz godina nije bila u mogućnosti da se ostvari kao majka.

Nakon što je napravila ove radiklalne promene, kako kaže, zdravlje joj se dosta popravilo, a rodila je i dete.

Međutim, ne bi se svi lekari i nutricionisti složili sa ovakvim načinom ishrane. Iako presne namirnice (voće i povrće) imaju manje soli, a bogate su vlaknima, sa druge strane, neke namirnice ukoliko se konzumiraju presne mogu da budui i kontraproduktivne.

Karfiol, prokelj i brokoli narušavaju rad štitne žleze, pa osobe koje imaju problema sa štitnjačom ne bi trebalo da konzumiraju ove namirnice. Takođe, osobe koje jedu isključivo presnu hranu skloniji su nedostatku vitamina B12, gvožđa, cinka i kalcijuoma što dovodi do anemiji i zato se ovakav način ishrane ne preporučuje starijim ljudima, trudnicama, porodiljama i deci.

U svakom slučaju, pre nego što se odlučite na radikalne promene po pitanju režima ishrane, dobro se informišite kod lekara i nutricioniste i prekontrolišite svoje zdravlje.

10 problema koje banane rešavaju bolje od pilula

Iako možda zvuči čudno, postoje određeni problemi koje banane rešavaju bolje od pilula. Banana nije samo ukusna, već je i dobra za naše zdravlje zato što sadrži velike količine vitamina, proteina i brojnih drugih nutrijenata.

Banane su odličan čuvar zdravlja, Foto: Profimedia.rs
Nedavne studije pokazale su da banane nisu samo dobre za naše zdravlje, već i povećavaju snagu tela i kontrolišu ženske menstruacije jer se brinu o njihovom zdravlju.

S obzirom da sadrže velike količine vlakana, banane nas čuvaju od bolesti.

Ovih 10 problema će banane rešiti bolje od pilula:

1. Banana je vrlo dobar izvor energije s obzirom da nam je pruža odmah nakon što je pojedemo, i to je razlog zašto ih konzumiraju sportisti.

2. Banana je jako dobra u smanjenju stresa. Ona sadrži aminokiseline koje nas drže smirenim i srećnim. A tu su i kalcijum i magnezijum koji nas štite od depresije.

3. Banana je takođe dobra i za srce jer sadrži visok nivo kalcijuma i jako malo soli i samim tim pomaže kod visokog krvnog pritiska.

4. Banana dnevno će povećati i snagu memorije.

5. Dobra je i za anemične pacijente zato što sadrži dosta gvožđa koje povećava nivo hemoglobina u krvi.

6. Banana takođe vrši regulaciju hormona u telu.

7. Pomaže i trudnicama jer održava nivo šećera i tako smanjuje jutarnju mučninu.

8. Usled visoke hranjive vrednosti u stanju je da kontroliše kiselinu u želucu. Banana takođe stvara poseban sloj u stomaku koji smanjuje šansu od dobijanja čira na želucu.

9. Poseduje i vitamine, a njih 6 održavaju nivo glukoze u krvi.

10. Usled velike količine vlakana, banana ujutro će sprečiti probleme sa konstipacijom.